Photo by: Damjan Bistričić

Gastronomsko putovanje

Hrvatsku kuhinju dijelimo na kontinentalnu i mediteransku. Najpoznatija jela kontinentalne hrvatske su ćevapčići i pljeskavice, a posebno popularno jelo našeg Mediterana je pizza...

Naravno, to nije istina, no zbog velike ponude ćevapčića i pizza u svim dijelovima Lijepe naše, turisti ponekad povezuju baš ta jela s autohtonim hrvatskim jelima.

Radi burne povijesti i takvog geografskog položaja, Hrvatska ima bogatu kontinentalnu i mediteransku kuhinju. Na kontinentalnu kuhinju i njen razvoj povijesno su utjecale mađarska, austrijska i turska kuhinja što potvrđuju razne vrste gulaša i čobanaca. Na našu obalu i mediteransku kuhinju također su utjecale razne gastronomije. Ono što se jasno vidi jest talijanska gastronomija kao i doticaj francuske gastronomije. No, krenimo redom.

Photo by: Jota Dario

Kuhinja sjeverne Hrvatske

Na sjeveru Hrvatske nerijetko se nalaze pikantna jela od divljači, jela od peradi, razni kolači od dizanog tijesta te raznovrsne savijače. Posebno se ističu štrukli – pučko jednostavno jelo, no ono što je zanimljivo je da se oni mogu ponuditi u svim sljedovima: kao predjelo u juhi, glavno jelo i desert jer mogu biti u slatkoj i slanoj varijanti. Također mogu se posluživati u finim restoranima, no mogu se pronaći i na street food meniju.

Specifično jelo hrvatskog Zagorja je purica s mlincima. Osim purice, na meniju hrvatskog Zagorja i Prigorja često susrećemo filanu (punjenu) papriku, krpice sa zeljem, Zagrebački odrezak, hladetinu, buncek sa zeljem, tenku gibanicu i mnoga druga jela. Još jedno jelo, odnosno slastica, popularna u Zagrebu i okolici, šnenokle. Povijesno gledajući austrijski specijalitet, no toliko se udomaćio da ga možemo svrstati u tradicionalni zagrebački desert. Kremšnite su nezaobilazna slastica i zaštitni znak Samobora. To je kolač od prhkog tijesta, punjen kremom i pjenom od bjelanjka. 

Photo by:Pansion As

Hrana s Istoka

Uputimo li se na istok Hrvatske i dalje će nas pratiti gulaš, točnije čobanac. Čobanac se priprema od više vrsta mesa te mora sadržavati svinjsku nogicu koja jelu daje gustoću. Ono što bi zasigurno probali prođemo li Slavonijom jesu slavonske kobasice, čvarci te naravno - kulen. Kulen je originalni hrvatski suhomesnati proizvod i zaštitni znak Slavonije. Isto tako kulen možemo pronaći u Baranji, kao i popularni fiš-paprikaš koji se priprema od riječne ribe.

Ono što bi smjestili i pod sjeverni i pod istočni dio zemlje su makovnjače i orehnjače te svježi sir i vrhnje. Žganci, palenta ili pura omiljeno su jelo u cijeloj zemlji. U kontinentalnom djelu poslužuju se u mlijeku, vrhnju ili pak određenom gulašu, dok u mediteranskom dijelu zemlje palentu poslužuju kao prilog uz, na primjer, brudet od liganja.

Photo by: Zoran Osijek

Specijaliteti Like i Gorskog kotara

Uputimo li se prema moru, prolazimo Likom i Gorskim kotarom. Izađemo li iz vozila da predahnemo, zasigurno će nam zamirisati janjetina. Uz janjetinu se najčešće poslužuje lički krumpir te ostalo povrće koje prevladava tim područjem. Sirevi od kozjeg i kravljeg mlijeka, razna variva od povrća te jela od ovčetine, svinjetine i divljači također su dio gastronomske kulture Like i Gorskog kotara. Prozorski kruh s domaćim kvasom, Gačanska pogača, Sinačka pogača s masti te Otočka pogača od čvaraka također je preporuka svakog Ličana.

Mediteranska kuhinja

Ima li što ljepše od izaći iz automobila nakon duljeg puta i udahnuti miris mora, soli.. Ovdje dolazimo do mediteranske kuhinje. Određena jela slična su u Istri, Dalmaciji i Kvarneru, no detalji čine razliku. Naglasak mediteranske kuhinje je naravno – riba. Uz nju dolaze i ostali morski plodovi.

Nalazimo li se u Istri, trebali bi probati jelo zvano fuži s tartufima. To jelo zasigurno svrstavamo na popis gastronomske baštine Hrvatske. Kada smo već u Istri, preporuka je probati Istarski pršut, koji također ubrajamo u hrvatske autohtone proizvode. Rižoto koji u osnovi spada pod jednostavna jela, uz svježe plodove jadranskog mora kao što su kozice, škampi, jadranske lignje, sipa i raznovrsne školjke postaje sve, samo ne jednostavno jelo.

Photo by: Restoran Antonijo

Ljubitelji mediteranske kuhinje zasigurno će probati što više jadranskih riba. Najpopularnije ribe Jadrana su: srdele, orade, brancini, škarpine, girice, tune i druge. Uz ribu se najčešće priprema blitva s kuhanim krumpirom. Također, školjaka je mnogo u našem moru. Neke od najomiljenijih su: dagnje, vongole, konkule, kapisante, kamenice te prstaci koji su zakonom su zaštićeni. Pripremaju se na razne načine: na buzaru, pečene na gradele, s tjesteninom, u rižotu..

Photo by: Bistro Deno

Ono što bi također trebali spomenuti je da se u našem moru mogu pronaći i cijenjeni jastozi i hlapovi. Poznata jela od plodova mora: brodet (jelo od miješane morske ribe), Zelena menestra (tradicionalno i autohtono jelo dubrovačkog kraja, jelo od kupusa i mesa), Jadranske lignje sa žara, hobotnica pod pekom.

 Photo by: Damjan Bističić

Ljubitelji mesa

Ako ste ipak ljubitelj mesa, dalmatinska pašticada će vas zasigurno zanimati. Pašticada je tradicionalno dalmatinsko jelo čiji je glavni sastojak govedina. Ono što mnogi ne znaju,  priprema pašticade traje preko 24 sata. Sigurno je to jedan od razloga zašto je pašticada toliko ukusno i popularno jelo. Dalmatinska peka – još jedno vrlo popularno jelo hrvatske gastronomije. Bila ona mesna ili pak od hobotnice, s mladim krumpirom će zasigurno zaigrati svačije nepce. Ono što je posebno kod peke je to da kada se prekrije teškim željeznim poklopcem i vrelim žarom nema više miješanja i isprobavanja.

Ostala jela i namirnice mediteranske kuhinje: divlje šparoge, tartufi (koriste se u raznim jelima, najčešće servirane na tjestenini), raznovrsne juhe, blitva na rane načine, maslinovo ulje, suhe smokve, palenta.

Hrvatski sirevi

Hrvatska ima još mnogo toga za pohvaliti se, a jedna od namirnica je sir. Jedan od najpoznatijih sireva u Hrvatskoj je paški sir. Sir koji dolazi s otoka Paga, a proizveden je od mlijeka ovaca koje slobodno šeću i pasu brdskim otočkim pašnjacima bogatim aromatičnim biljem. Upravo zato je baš taj sir toliko ukusan. Tradicionalno se reže na deblje trokutaste kriške i poslužuje uz pršut. Uz paški imamo i druge poznate sireve. Na primjer: Podravec, Dimsi, Škripavac, Varaždinec, krčki sir,  cetinski sir, creski sir, ćički (ćićski) sir, tounjski sir, grobnički ovčji sir, dubrovački sir i drugi…

Photo by: Andrea Goh

I šećer na kraju

Mnogo je tradicionalnih slastica diljem  Lijepe naše, no neke se posebno ističu. Fritule – bile one dalmatinske, istarske ili kvarnerske, vrlo su popularno jelo. Slične su talijanskoj slastici „Zeppole“ te se posipavaju šećerom. Ovisno o regiji, u smjesu se miješaju likeri, rakije, limunova korica ili grožđice. Kroštule (hroštule) su također dio mediteranskih slastica. Glavno obilježje dalmatinskih kroštula je korištenje limoncella pri izradi smjese za slasticu. Za jednu slasticu i dan danas se vodi bitka, a to je međimurska (ili u Sloveniji - prekmurska) gibanica. Nekada se ta gibanica pekla isključivo u glinenim posudama. Mnogo je još tradicionalnih hrvatskih slastica prisutno i danas. Nužno je još spomenuti pincu (slatki kruh), salenjake (pecivo rađeno od dizanog tijesta punjeno pekmezom), medenjake, paprenjake, smokvenjake te pogače. Vrsta pogača ima mnogo, bile slatke ili slane , sa sirom ili čvarcima, punjene ili prazne, od lisnatog tijesta ili pržene u ulju – (“poderane gače”).

Photo by: Glasistre.hr

Hrvatska gastronomija je vrlo bogata raznim namirnicama i jelima, s toga se ispričavam ako nisam spomenuo određeno jelo iako je možda tradicionalno autohtono i važno za određenu regiju, grad ili naselje Lijepe naše.

Photo by: Diana Horvat